Centar manualnih tehnika
MIŠIČNO KOŠTANI I MOTORIČKI RAZVOJ DJECE OD 3 DO 7 GODINA – PRAVILAN POSTURALNI RAZVOJ
Motorički se razvoj djeteta ne može gledati izolirano već kroz skladan fizički, motorički, emocionalni i kognitivni razvoj. Također, podrazumijeva djetetovu sve veću sposobnost korištenja vlastitog tijela i baratanje predmetima. Od djeteta ne treba očekivati izvođenje kompleksne strukture pokreta prije nego što se usvoje osnovna gibanja i pokreti.
Kroz rast i razvoj dolazi i do emocionalnog sazrijevanja pa se kod djece javljaju emocije poput gnjeva, ljutnje, straha, ljubavi i ljubomore, potom radosti, a rijetko žalosti. Postoje faze ubrzanog i usporenog razvoja koje se kroz odrastanje izmjenjuju, a u predškolaca dolazi do stagnacije u razvoje koja traje do adolescencije.
Javljaju se određena odstupanja u rastu i razvoju među vršnjacima koja su primjetna u razvoju živčanog sustava, tijela i reproduktivnih funkcija.
Tijekom treće, četvrte i pete godine prirast visine odvija se brže od povećanja tjelesne mase pa djetetovo tijelo mršavi te se izdužuje. Javlja se dinamika okoštavanja, rebra se spuštaju prema dolje, grudni koš se povećava, a masno tkivo nestaje. Napredak u motoričkom razvoju vidljiv je kroz pojavu novih finijih pokreta i povezivanje kretanja.
Zbog različitosti u motoričkom razvoju, kod neke djece će se primijetiti minimalne promjene, neka djeca će stagnirati dok će kod neke djece biti primjetan kontinuirani razvoj. Razvoj ovisi o: živčano – mišićnom sazrijevanju, tjelesnim karakteristikama djeteta, tempu rasta i razvoja, o prenatalnim kretnjama i novim motoričkim stimulsima. U petoj godini započinje faza preciznije senzomotorike gdje se pojavljuju precizniji i usklađeniji rad mišića ruku, šaka i prstiju, a tijekom šeste ili sedme godine dijete odabire dominantniju stranu tijela. Dijete nije mali čovjek jer se od njega razlikuje psihički i fizički. U djeteta je glava veća, a noge su kraće. I anatomski i fiziološki procesi njegovih organa različiti su od istih procesa kod odraslih, s osnovnom značajkom da građa i funkcija tih organa u djeteta još nisu zrele.
U kostima predškolskoga djeteta mnogo je hrskavičnog tkiva zbog čega lako mijenjaju oblik i podložne su deformacijama. Proces okoštavanja ne zbiva se ravnomjerno, a kosti imaju različitu dinamiku okoštavanja. U trećoj godini života okoštavaju se kosti zapešća i hrskavični dijelovi lubanje, a cijeli koštani sustav poprima oblik u adolescenciji.Zbog tankih i laganih mišićnih vlakana mišićno tkivo predškolskog djeteta iznosi oko 25 do 30 % težine tijela, dok kod odraslog čovjeka zaprima 35 % i više. Mišići znatno stimuliraju rast i razvoj te oblik kostiju.
Što se tiče kralježnice, u djeteta predškolske dobi nema potpuno razvijenih fizioloških krivina. Razvoj motoričkih sposobnosti odvija se u prvih 6 godina života, a osnovne razine kojih se treba pridržavati su: koordinacija, ravnoteža, preciznost, snaga, fleksibilnost, izdržljivost i brzina.
Istraživanja pokazuju kako 50% djece koja su upućena ortopedskim kirurzima svoje stanje mogu liječiti konzervativno, s toga zaključujemo kako vještine pregleda mišićno koštanog sustava igraju važnu ulogu u rasterećenju zdrastvene skrbi.
S djecom ove dobe koja imaju posturalna odstupanja, koja su prošli Bobath terapiju u ranoj dobi i uspješno nastavili motorički razvoj, ali nisu uključeni u nekakvu sportsku aktivnost ili djeca koja su rano uključena u specifične sportske aktivnosti te žele održati posturu stabilnom ,radimo najčešće DNS vježbice uz Emmett tehniku.
