Centar manualnih tehnika

Marfanov sindrom

Što je Marfanov sindrom?

Marfanov sindrom genetski je poremećaj vezivnog tkiva koji najviše utječe na sljedeće sustave: mišićno koštani, kardiovaskularni, vidni i kožni sustav. Osobe s Marfanovim sindromom podložni su potencijalno teškim i ozbiljnim komorbiditetima upravo zbog rasprostranjene i značajne uloge vezivnog tkiva u tijelu. Mutacija gena kod navedenog sindroma mijenja kvalitetu mišićnih vlakana – miofibrila. Miofibrili se sastoje od dugih proteina koji prvenstveno utječu na čvrstoću i elastičnost vezivnog tkiva, a također kontroliraju oslobađanje faktora rasta koji uzrokuju rast i popravak tkiva i organa u cijelom tijelu.
Koji su najčešći simptomi Marfanovog sindroma?
Osobe s Marfanovim sindromom mogu pokazivati ​​bilo koju ili sve sljedeće fizičke karakteristike: visoka, vitka građa tijela; duge ruke i noge ( dolihostenomelija ), izduženi prsti na rukama i nogama ( arahnodaktilija ), hipermobilni zglobovi, dugo usko lice, visoko zakrivljeno nepce, zbijeni zubi, mala donja čeljust, skolioza , pes planus , pectus excavatum, pectus carinatum te raspon ruku koji prelazi tjelesnu visinu.
Vrlo je često da osobe sa navedenim stanjem budu kratkovidne. Ostali očni simptomi uključuju rani glaukom i kataraktu. Više od polovice osoba s sindromom također će doživjeti dislokaciju jedne ili obje očne leće i moguće odvajanje mrežnice. Gledajući ostale sustave,
također imaju rizik od raznih srčanih problema. Više o kardiovavaskularnom, živčanom i plućnom sustavu možete pročitati klikom na linku:
Što je onda sa fizičkom aktivnošću kod osoba, a posebice kod djece sa Marfanovim sindromom? Generalno govoreći, potrebno je izbjegavati tzv. 3C (Competition, Collision, Contact), to jest aktivnosti natjecateljske, sudarne i kontaktne prirode.

Izbjegavati oblik vježbanja:

  • Izometrijske vježbe – dovode do umora i neadekvatnog naprezanja mišića. U izometrijskom obliku vježbanja mišić se kontrahira bez kretanja (npr. Naprezanje prilikom podizanja teške težine, izvođenje zgibova, penjanje uz strme uspone). Tijekom takvog vježbanja, ukoliko se ne izvodi pravilno, osoba je sklona zadržati dah dok izvodi pokret. To dovodi do povećanja krvnog tlaka i neželjeno opterećenje srca i krvnih žila.
  • Kontaktni sportovi koji imaju visok potencijal za udarac u glavu – rizik od ozljede očiju.
  • Aktivnosti koje riskiraju brze promjene atmosferskog tlaka, npr. ronjenje – rizik od kolapsa pluća.
Vježbati do razine submaksimalnog opterećenja – individualno prilagođen tip treninga i doziranje u vježbama. Detaljnije smjernice o vježbanju možete pronaći u vodiču koji se nalazi na linku:
https://marfan.org/wp-content/uploads/2021/09/FINAL-Physical-Activity-Guidelines-11_17.pdf
Call Now Button