Centar manualnih tehnika
Ožiljci
Tretiranje ožiljaka
Ožiljci su normalni i neizbježni ishodi zacjeljivanja tkiva gdje fibrozno tkivo zamjenjuje normalno tkivo kao dio faze remodeliranja zacjeljivanja rane. Kolagen sintetiziran u početku je nasumičan i čini glomazna vlakna, koja se na kraju preoblikuju duž linija napetosti. Kako se odvija ovaj normalan proces, nerijetko je da se na ožiljku stvore priraslice odnosno adhezije koje tvori kolageno tkivo. Priraslice se ne mogu razmnožavati ni širiti, ali se mogu sljepljivati. Ta se kolagena vlakna mogu zamijeniti jačim i organiziranijim kolagenom, što predstavlja glatkiji i ravniji ožiljak blijeđeg izgleda. Ožiljak koji ostaje unutar granica izvorne rane je čvrsti ožiljak.
Mjesto gdje je tkivo prerezano slabo je opskrbljeno proprioceptorima – osjetilnim tjelešcima pomoću kojih mozak dobiva informacije o pojedinima dijelovima tijela te pomoću toga upravlja pokretima. Često se na mjestu postoperativnih ožiljaka privremeno izgubi osjet dodira. Tako i mozak na mjestima gdje nema proprioceptora izgubi kvalitetnu komunikaciju s tkivom, odnosno s mišićima što dovodi do neuravnoteženog pokreta i kasnije do ograničenja opsega pokreta i boli.
Za vrijeme rada na ožiljku promatramo njegovu veličinu, debljinu, boju, rastezljivost koja ovisi o elasticitetu kože i temperaturu koja ovisi o vaskularizaciji i količini metaboličke aktivnosti. (1)
Dakle ožiljci, pogotovo oni postoperativni, često znaju poremetiti funkciju nekog dijela tijela. Primjerice, ožiljak od carskog reza u većini slučajeva oslabi stabilizaciju trupa, pa se kao posljedica jave bolovi u leđima.
Ožiljke možemo podijeliti na linearne – nastaju neposredno nakon operacije, glatki – poslije površnih opekotina ili starijih intervencija, široki – velika površina nakon opekotina, ispupčeni – nakon dubokih opekotina, atrofični – gubitak dubljih struktura kože, hipertrofični i keloidni.
Istraživanja pokazuju kako je stopa sinteze kolagena u normalnom ožiljku bila konstantna između 6 mjeseci i 20 godina nakon početnog ranjavanja, dok je stopa sinteze kolagena hipertrofičnog ožiljka i keloida u početku bila 2 puta veća od normalnog ožiljka, a nakon 2-3 godine je pala na približno istu stopu kao i kod normalnog ožiljka. Dakle, patogeneza keloidnih i hipertrofičnih ožiljaka je slična. (2)
Nadalje, istraživanje navodi kako hipertrofija ožiljka posljedica opekline čiji se nastanak može umanjiti aktivnim i pasivnim istezanjem tkiva. Nalazi ukazuju na to da statičko istezanje ljudskog ožiljka od opeklina rezultira inhibicijom proliferacije u dermalnim stanicama što dovodi do niske gustoće stanica u dermisu što bi, u kombinaciji s povećanom sintezom kolagena, moglo dovesti do smanjene biomehaničke čvrstoće. (3)
Također, istraživanje koje je procjenjivalo mehanizme djelovanja optimiziranog MFR oslobađanja na zacjeljivanje rana pokazalo je smanjenje veličine rane i povećanje gustoće kolagena. (4)
Na kraju, ožiljci čekaju na svoje oslobađanje, a njihova starost ne utječe na mogućnost oslobađanja. Često je rad na ožiljcima bolan, ali i potreban te može doći i do emocionalnih reakcija. Zaključujemo kako se najbolje javiti svom terapeutu koji će poštujući vaš prag tolerancije bola osloboditi restrikcije koje ožiljak nosi i sve ono što je u njemu skriveno.
Collagen biosynthesis in normal and hypertrophic scars and keloid as a function of the duration of the scar – PubMed (nih.gov)
Effects of continuous stretching on cell proliferation and collagen synthesis in human burn scars – PubMed (nih.gov)
Optimized Modeled Myofascial Release Enhances Wound Healing in 3-Dimensional Bioengineered Tendons: Key Roles for Fibroblast Proliferation and Collagen Remodeling – PubMed (nih.gov)
