Centar manualnih tehnika
PLANTARNA FASCIJA
PLANTARNA FASCIJA
Plantarna fascija je smještena ispod kože na tabanu i od nje je odjeljena slojem masnog tkiva, a ima tri dijela: srednji, medijalni i lateralni. Srednji dio je najvažniji, a to je snažna trokutasta tetivna ploča koja polazi s izbočine calcaneusa (petne kosti) i usmjerena je prema naprijed. Baza trokuta se u području glava metatarzalnih kostiju dijeli na pet izdanaka koji pokrivaju tetive mišića pregibača prstiju, a koji se naposljetku hvataju za početne članke prstiju.
Plantarni fascitis spada u sindrome prenaprezanja, a očituje se pojavom boli u području medijalne kvrge petne kosti ili uzduž medijalnog uzdužnog svoda stopala. Nastaje zbog dugotrajnih ponavljajućih opterećenja na plantarnu fasciju gdje dolazi do mikroruptura ili potpunih ruptura u završnoj fazi blizu njenog polazišta na petnoj kosti. Plantarna fascija ima veliki značaj u biomehanici stopala jer tijekom hoda ublažava mehaničke udare na stopalo i odrazuje stopalo prema naprijed. Česti unutrašnji uzroci kao što su naglašena pronacija ili izrazito spušteno stopalo, skraćena Ahilova tetiva dovode do poremećaja biomehanike stopala gdje posljedično dolazi do pojačanog rastezanja plantarne fascije, a zbog same građe fascije izrazito je mala mogućnost prilagodbe na ta prekomjerna rastezanja. Istrošena obuća koja ne podupire uzdužni svod stopala na ispravan način ili pak trčanje na neravnom terenu predstavljaju vanjske uzroke, odnosno odraz okoline na koje možemo lakše utjecati. (1)
Iako se u prošlosti smatralo da je riječ o upalnom procesu, noviji znanstveni radovi dokazuju da je riječ o degenerativnom procesu. (2). Valja istaknuti da se petni trn kojega se ranije neopravdano isticalo kao osnovni uzrok nastanka plantarnog fascitisa zapravo javlja kao posljedica i da se nalazi i u 15% ljudi koji se uopće ne tuže na bol u peti.
Istraživanja su dokazala da rastezanje specifično za plantarnu fasciju nije dovoljno. Također, kombinacija istezanja potkoljenice (m.soleusa i m.gastrocnemiusa) i plantarne fascije je kratkoročno manje učinkovita od ostalih terapija. (3)
Osim uobičajenog istezanja mišića, jedno istraživanje promatralo je i utjecaj miofascijalne relaksacije (MFR) kao potencijalne terapije. Kontrolirano tromjesečno ispitivanje u kojem su sudjelovali i žene i muškarci pokazalo je da je MFR skupina imala bolje rezultate od skupine koja je primala lažnu ultrazvučnu terapiju. Pacijenti MFR skupine prijavili su smanjenje boli i funkcionalne nesposobnosti za 65% više u odnosu na drugu skupinu. (4)
Unatoč tome što je ustanovljeno da plantarni fascitis nije upalne prirode, ipak se još uvijek u liječenju koriste nesteroidni protuupalni lijekovi i to zbog njihovog analgetskog učinka. Posljednjih desetak godina koristi se noćna udlaga za neoperacijsko liječenje. Od metoda fizikalne terapije najčešće se koristi terapija laserom ili ultrazvukom, no danas se sve češće rabi izvantjelesna terapija udarnim valom. Liječenje se provodi i primjenom injekcija kortikosteroida s lokalnim anestetikom u područje polazišta plantarne fascije, no njih u pravilu treba izbjegavati zbog mogućih neželjenih posljedica (atrofija petnog masnog tkiva, oštećenje živca, infekcija i sl.) (5)
Kako bismo mogli izliječiti i ublažiti bol odabirom ispravnog tretmana, potrebno je prepoznati u kojoj je fazi plantarni fascitis. S obzirom da mnogi čimbenici uzrokuju naprezanje i rastezanje fascije, važno je utjecati na ono što možemo kako bi se u stopalu održavale normalne kretnje.