3. Regulacija živčanog sustava – Duboko i kontrolirano disanje može umiriti simpatički živčani sustav (odgovoran za reakcije “bori se ili bježi”) i aktivirati parasimpatički živčani sustav, koji pomaže u opuštanju i smanjenju stresa. Većinu života brzinu i dubinu disanja živčani sustav sam regulira, stoga mnogi ljudi pogrešno smatraju da se na disanje ne može utjecati. Na primjer, svjesno možemo zadržati dah, ubrzati ili usporiti disanje. Ovo uključuje više kognitivne centre mozga, koji mogu nadjačati automatske signale iz moždanog debla.

4. Tjelesno zdravlje – Pravilno disanje podržava zdravlje kardiovaskularnog sustava, poboljšava funkciju pluća i može smanjiti rizik od bolesti povezanih sa stresom, kao što su visoki krvni tlak i srčane bolesti.

5. Mentalno zdravlje – Svjesno disanje može pomoći u smanjenju anksioznosti i depresije, poboljšanju fokusa i koncentracije te postizanju sveopće smirenosti uma

Uz to, disanje je veza između tjelesnih i emocionalnih reakcija, koje proizvode naša iskustva. Ono što se očituje u našem umu i tijelu, očituje se kroz disanje, pa i obratno. Način na koji dišemo može promijeniti ono što se događa u umu i tijelu.

Također, mnoge kulture i duhovne tradicije dah povezuju s vitalnom životnom energijom te se koriste njime za postizanje dublje svjesnosti.

Na kraju, disanje nije jedna od funkcija ljudskog organizma, već kompleksan proces i koristan alat u regulaciji organizma. Osim učinka na fiziologiju organizma, poboljšava regeneraciju tijela i utječe na cjelokupno zdravlje i blagostanje. Svatko tko želi (p)ostati otporan na izazove svakodnevnog života treba prakticirati tehnike disanja i razviti svjesnost o dahu.

Na tom putu Vam fizioterapeuti mogu biti vodilja. Svijest o vlastitom tijelu i edukacija abdominalnog disanja samo su neke od komponenti na putu prema kvalitetnijem životu!